Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Nove mjere HNB-a mijenjaju navike: Skok instant kredita

Dio njih okrenuo se tržištu brzih online kredita. No, s njima, upozoravaju financijski stručnjaci, treba biti oprezan.

Tri mjeseca na snazi su pooštrene mjere Hrvatske narodne banke kojima se ograničava kreditiranje potrošača. Cilj je HNB-a bio usporiti zaduživanje kućanstava, osobito kada je riječ o gotovinskim kreditima.

- Mi već sada vidimo trend smanjenja tih kredita, odnosno smanjenja rasta. Kada govorimo o kreditima koji su van bankarskog sustava, u nereguliranom dijelu tu svakako treba biti oprezan, navela je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.

A zbog HNB-ovih broj takozvanih instant kredita - od tisuću do pet tisuća eura, koje građani uzimaju kod financijskih posrednika.

- U ovom trenutku postotak kredita koji se ne vraćaju su u niskim postocima, u razinama od 3-4 posto. Tako da iz naše perspektive nije bilo potrebe za takvim potezima. Međutim HNB je donio takvu odluku, rekao je  kreditni posrednik Dražen Horvat.

Broj posrednika koji nude brze online kredite raste. Prije nekoliko godina bila su tri, danas ih je petnaestak. Nude kredite bez suvišne papirologije, novac sjeda odmah, bez obzira na vašu kreditnu sposobnost. No zato su kamate i iznad 7 posto.

- To je proizvod koji ima mali iznos, kratak rok i visoku cijenu. Kamate su nekoliko stotina posto, međutim građani bi trebali biti svjesni što uzimaju. Trebali bi čitati što potpisuju jer što se tiče transparentnosti, sve piše, kazao je Igor Škrgatić iz Udruge Padobran.

Građani instant kredite najčešće trebaju za plaćanje dospjelih obveza te za iznenadne troškove u kućanstvima.

- Ljudi ako su u potrebi vjerojatno će posegnuti za tim. U mojoj obitelji često uzimaju instant kredite i na kraju ispadne više nego što bi trebali platiti, neki su od komentara građana.

S online kreditima treba biti oprezan, upozoravaju u HANFA-i ističu da raste broj investicijskih prijevara.

- Ulazak u jedan aranžman koji je čudan u smislu da je online, da nema papira, da nikada fizički ne vide tu osobu, to su sve elementi koji trebaju biti alarm kod naših građana da ne pristaju na takve aranžmane, pojašnjava  predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigman.

O mogućim posljedicama uzimanja kredita s visokim kamatama nitko ne razmišlja dok ne nastane problem. Mnogi završe s blokiranim računom.

Na kraju listopada evidentirano je malo više od 200 tisuća blokiranih građana, što je za 1,4 posto više nego u prethodnom mjesecu.

Dug potrošača prema financijskim institucijama iznosi 730 milijuna eura.